Dugački su do 18 cm. Mužjaci su manji od ženki i tijekom sezone razmnožavanja mužjaci u vodi razviju krijestu na leđima. Odozgo su tamno obojani smeđe do crno dok je trbušna strana žuta do narančasta sa crnim pjegama i šarama. Odrasli u ožujku migriraju s kopnenog staništa u vodu radi razmnožavanja gdje većina ostaje do […]
Četverolisna raznorotka Marsilea quadrifolia je močvarna ili vodena paprat s puzavim, slabo razgranjenim, do 50 (rjeđe do 100) cm dugačkim, golim podankom (podzemnom stabljikom), zakorijenjenim u supstratu, a koja se razvija na područjima izmjene vodnog režima te jedan dio godine je vodena biljka, ali može preživjeti i kao kopnena biljka. Četverolisna raznorotka u gustom sklopu […]
Staništa leptira kiseličinog vatrenog plavca nizinske su vlažne livade i močvarni rubovi rijeka, kanala, potoka i jezera, kao i niži dijelovi gorskih dolina, gdje ih možemo vidjeti od svibnja do listopada. Rasprostranjen je od 0‐1000 m nadmorske visine. Biljke hraniteljice, ali i biljke na koju vrsta polaže jaja, su vrste iz roda kiselica Rumex spp. […]
Vidru nalazimo u svim vodenim sredinama gdje je visoka produktivnost ribljih populacija i gdje ima mir da može podizati mlade. Osobito je česta u nizinama. Vidra je uglavnom aktivna noću, dok preko dana leži u brlogu pod zemljom ili u skloništu iznad zemlje. Najkvalitetnije vidrino stanište je čisti vodeni tok širi od 5 m i […]
Tipična staništa ove vrste predstavljaju kitnjakove kontinetalne šume, degradacijski stadiji mediteranske makije i submediteranske šikare te veliko područje nizinskih lužnjakovih šuma. Uz to, vrsta se vrlo dobro prilagodila staništima pod čovjekovim utjecajem gdje nalazi podesni supstrat za razvoj ličinki. Odrasle jedinke jelenka pojavljuju se u prirodi krajem proljeća i početkom ljeta. Zagrijavanjem površinskih slojeva tla […]
Dvoprugasti kozak je srednje veliki podvodni kukac dužine od 14 do 16 mm. Odrasli i ličinke su mesojedi, hraneći se malim beskralješnjacima. Ugrožava ga zakiseljavanje, eutrofikacija zbog intenziviranje poljoprivrede (upotreba umjetnih gnojiva) i pojačano korištenje herbicida i pesticida.
Staništa leptira močvarne riđe su vlažne vapnenjačke otvorene livade s biljkama hraniteljicama iz rodova: Scabiosa, Knautia, Centaurea, Lonicera, Plantago, Teucrium, te Digitalis spp. Visinska rasprostranjenost močvarne riđe je od 0 do 1950 m. Ženka odjednom polaže 80‐350 jajašaca žute boje u nakupinama s donje strane listova, iz kojih krajem srpnja izlaze gusjenice. Od pet do […]
Emys orbicularis – barska kornjača Barska kornjača najčešće nastanjuje stajačice i sporije tekućice, iako može živjeti i u bržim vodama ako postoji dovoljno gusta vodena vegetacija. Izlazi iz vode kako bi položila jaja, spavala zimski san, a moguće je da se ponekad hrani na kopnu. Prehrana je uglavnom životinjskog podrijetla, raznolika ovisno o dostupnim izvorima […]
Ugrožena i strogo zaštićena vrsta čija su staništa poplavne livade na kojima se duže zadržava voda te se kose jednom godišnje, a razlozi ugroženosti su prenamjena zemljišta, izmjena hidroloških uvjeta i napuštanje zemljišta koje zarasta u šikaru i šumu.
Galium rubioides – Kruta broćika – Strogo zaštićena i krtično ugrožena vrsta koja tijekom cvatnje izgleda kao obična broćika, na listovima ima po 3 žljebića. Nakon cvatnje stabljika očvrsne i pojavljuju se mesnati plodovi. Uzroci ugroženosti biljke su zamiranje tradicionalnog korištenja zemljišta.