Ekologija: Gnijezdi pretežno u nizinskim hrastovim šumama uz slatke vode (ribnjaci, rijeke) na kojima se hrani: Izbjegava planinska područja, područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume. Razlozi ugroženosti: nestajanje močvarnih područja, propadanje šaranskih ribnjaka, zagađenje voda, intenziviranje poljodjelstva, krivolov. U cilju zaštite štekavca, lovnim aktivnostima ne smije ih se uznemirivati u […]
Bjelovrata muharica selica koja se vraća iz Afrike u vrijeme kad je većina drugih dupljašica započela gniježđenje i zauzela dostupne duplje. Stoga su za nju od presudne važnosti šumska područja s dostatnim brojem starih i suhih stabala u kojima može urediti gnijezdo. Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala da brojnost ove vrste raste s porastom starosti […]
Ova najveća europska vrsta djetlića najčešća je u šumama bukve i jele ali također dolazi i u čistim bukovim i ostalim listopadnim šumama. Nastanjuje i manje šumske sastojine, ali ne više od 4 km udaljene od šumskoga kompleksa. Zimi se približava ljudskim naseljima. Stanarica je, ali se mladi primjerci znaju raspršiti po širem području. Gnijezdi […]
Nastanjuje listopadne šume s dovoljnom količinom starog i suhog drveća, a ponekad i stare voćnjake. Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala da brojnost ovih djetlića raste s porastom starosti šume, a primjerice od hrastovih šuma naseljava samo one starije od 60 godina. Crvenoglavi djetlić nema snažan kljun pa je naročito vezan uz sušce i trulo drvo. […]
Ekologija: Obitavaju na poplavnim i vlažnim travnjacima (pašnjacima i livadama košanicama), travnatim cretovima i planinskim livadama. Ponekad, osobito nakon sezone gniježđenja, obitavaju i na obradivim površinama (nasadima djeteline, uljane repice, žitarica, krumpira i sl.), uz akumulacije itd. Izbjegavaju vodena staništa s dubljom vodom (močvare, obale jezera i rijeka), tršćake i ostalo gusto raslinje više od […]
Ekologija: U Hrvatskoj se gnijezdi 60 – 80 parova. Ove su se eje prilagodile na različita druga staništa: neobrađena polja, slane močvare, zarasle pijeske, klekom obrasle vrištine, a sve se više gnijezde i po obrađenim poljima, osobito u usjevima žitarica. Obično love samotno, ali se ponekad privremeno okupljaju na područjima bogatima plijenom. Gnijezda grade na […]
Eje strnjarice se ne gnijezde u Hrvatskoj, ali se u njoj zadržavaju zimi. Obitavaju na otvorenim močvarnim staništima kao što su vlažne livade i ekstenzivni pašnjaci, rubovi poplavnih šuma, ali i na suhim travnjacima i oranicama. Plijen love pretraživanjem terena u niskom, lelujavom letu. Najčešće se hrane na otvorenim područjima s raštrkanim grmljem. Sisavci i […]
Ove ptice obitavaju u starim, mirnim šumama koje su bogate vlažnim staništima poput potoka, lokvi, bara, kanala i vlažnih livada. Rado se hrane i po obalama rijeka te na većim močvarnim površinama i prostranim šaranskim ribnjacima. Uglavnom se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a u manjoj mjeri i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima […]
Rode najčešće susrećemo na poljoprivrednim područjima koja se nalaze u blizini močvarnih područja u dolinama velikih rijeka. Rode gnijezde pojedinačno ili u kolonijama. Većina mladih ptica će se za oko 4 godine, kad postanu spolno zrele, gnijezditi na području na kojem su se i izlegle, u krugu oko 25 km oko roditeljskog gnijezda. Rode se […]
Ekologija: Gnijezdi u šumama nizinskih ili brdovitih područja. Izbjegava guste i prostrane šume, a rado naseljava rascjepkane šume i šumarke okružene vlažnim ili poplavnim livadama ili drugim otvorenim staništima na kojima se hrani sitnim sisavcima, gmazovima, vodozemcima, pticama, a rjeđe i kukcima ili čak strvinama. Obično love pojedinačno, ali se za zimovanja skupljaju u jata. […]