E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (As. Querco-Castanetum sativae Ht. 1938) – Šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena zauzima najveće površine na Zrinskoj gori i u gorju sjeverozapadne Hrvatske (Žumberak, Medvednica), a manje površine zauzima na Papuku. Malene površine kestenovih šuma s kitnjakom nalazimo i na otocima Krku i Cresu. U sloju drveća […]
E.3.2. Srednjoeuropske šume hrasta kitnjaka, te obične breze (Sveze Quercion robori-petraeae Br.-Bl. 1932 i Castaneo-Quercion petreae (Soo 1962) Vukelić 1990) – Pripadaju razredu QUERCETEA ROBORI-PETRAEAE Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i redu QUERCETALIA ROBORI-PETRAEAE R. Tx. (1931) 1937). Šume hrasta kitnjaka, a ponekad i hrasta lužnjaka, i jedne ili obje vrste hrasta s bukvom, u […]
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj […]
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme.
E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja.
E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) – obuhvaća poplavne šume bijele topole (As. Populetum albae (Br.-Bl.) Tchou 1947) koja uključuje sastojine koje su još mjestimično sačuvane na ušću Neretve, ali su jako utjecane raznim antropogenim čimbenicima i poplavne šume crne i bijele topole (As. Populetum nigrae-albae Slavnić 1952), šumsku zajednicu koja se […]
(Sveza Salicion albae Soó 1930) – obuhvaća poplavne šume bijele i krhke vrbe (Salicetum albae-fragilis) koje se razvijaju na periodički plavljenim površinama, poplavne šume bijele vrbe s močvarnom broćikom (Galio-Salicetum albae), izrazito polavne šume koje se razvijaju u depresijama s dugim trajanjem poplave te poplavne šume vrba i topola (Salici-Populetum nigrae) koje se razvijaju na […]
D.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora.
C.3.4. Europske suhe vrištine i travnjaci trave tvrdače (Razred NARDO-CALLUNETEA Preissling 1949) – Kserofilne ili mezofilne vrištine na silikatnim ili dekalcificiranim tlima značajne za atlantsku fitogeografsku pokrajinu (provinciju).
C.2.4.1.4. Livade djeteline i puzave rosulje (As. Trifolio-Agrostidetum stoloniferae Marković 1973) – “Najveći dio travnjačkih površina u vlažnim dijelovima obalnog pojasa koji su samo kratkotrajno poplavljeni za vrijeme visokih voda” (Lj. Marković 1978: 116) pripadaju navedenoj asocijaciji. Ona predstavlja sekundarnu tvorevinu, nastalu pod utjecajem paše i gnojenja na mjestu posječenih poplavnih šuma. U florističkom sastavu […]