NAŠA ILI ONA DRUGA?!

Sisačko-moslavačku županiju krasi velika bioraznolikost. Na nizinama uz naše rijeke, na livadama i šumama borave brojne vrste kukaca, gmazova, vodozemaca, riba, ptica i sisavaca. Mnoge od tih vrsta su strogo zaštićene kao što je i barska kornjača Emys orbicularis koja živi u našim barama, jezerima i rijekama. Zadnjih godina ova vrsta je pred sve većim izazovima zato što se na njenom staništu pojavljuje druga vrsta kornjače crvenouha/žutouha kornjača Trachemys scripta koju ljudi puštaju u prirodu.

Nažalost u cijeloj Europi je zabilježen porast stranih vrsta u okolišu. Podatci ukazuju da je oko 14.000 stranih vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama, koji pod utjecajem prometa, trgovine i klimatskih promjena očekivano raste. Ako uvođenje strane vrste i njezino širenje ugrožava ili štetno utječe na zavičajnu bioraznolikost, usluge ekosustava, zdravlje ljudi ili pričinjava ekonomsku štetu kažemo da se radi o invazivnoj stranoj vrsti (engl. Invasive Alien Species IAS)

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko-moslavačke županije provodi projekt „Očuvanje bioraznolikosti aktivnim sprječavanjem širenja invazivnih stranih vrsta“ uklanjanjem invazivnih stranih vrsta crvenouha/žutouha kornjača Trachemys scripta i plutajuće vodene mekčine Ludwigia peploides.

Zašto nam smetaju ove kornjače?

Crvenouhe/žutouhe kornjače  su veće i jače od naše barske kornjače. Zauzima bolja mjesta za boravak, sunčanje, hranjenje, polaganje jaja i tako pomalo potiskuje našu barsku kornjaču koja se povlači na manje pogodna mjesta za život. Barska kornjača postaje ugrožena te joj prijeti izumiranje, a svojim prevelikim brojem crvenouhe kornjače mijenjaju ekosustav vodenih staništa, ubrzavajući raspadanje organske tvari te tako utječu na povećanje brojnosti beskralježnjaka, one mijenjaju ekološku ravnotežu.

Kako su došle u naše bare?

Ove kornjače su se pojavile kod nas iz trgovina kućnim ljubimcima. Lijepe su i simpatične kada su male, ali brzo napreduju, rastu i postaju sve veće za život u terarijima u stanovima. Nesavjesnim postupanjem prema njima kao kućnim ljubimcima, puštanjem u prirodu u obližnje bare i vodotokove, one postaju problem za sve nas.

Zar u bari nema mjesta za sve?

U našim barama tijekom zadnjih desetljeća ima dovoljno hrane za sve naše vrste i onda je sve u ravnoteži. Ulaskom nove vrste ta se ravnoteža negativno odražava za druge vrste. U ovom slučaju za barsku kornjaču.  Kornjače moraju stalno održavati svoju tjelesnu temperaturu sunčanjem na za to pogodnim sigurnim mjestima kao što su naplavine u plitkim vodama, obalama jezera, bara i vodotokova.  Ova vrsta kornjača je veća, brže se razmnožava od barske kornjače i tako povećava svoj broj na nekoj lokaciji čineći je nepogodnom za barsku kornjaču. Ima ih više, veće su, pojedu više hrane, zauzimaju bolja sunčališta i bolja mjesta za polaganje jaja. Sve to negativno utječe na broj barske kornjače, čiji se broj smanjuje i postaju sve više ugrožene! Često prenose patogene u ekosustav, a one same su na njih otporne.

Kako izgleda invazivna vrsta kornjače?

Crvenouha/žutouha kornjača dolazi iz Sjeverne Amerike, ali se proširila po cijeloj planeti osim Antartike! Može narasti do 30 cm u dužinu. Oklop im je maslinaste do smeđe boje sa slabije vidljivim uzdužnim prugama, a kod mladih oklop je svjetlozelene boje s vidljivim prugama. Crvenouha kornjača Trachemys scripta elegans ima uočljivu široku crvenu ili narančastu prugu iza očiju koja niz vrat postaje sve tanja. Donja strana oklopa je žuta i prošarana s više tamnih mrlja. Žutouha kornjača Trachemys scripta scripta iza oka ima debelu žutu mrlju u obliku slova S koja se može spojiti s prugom na vratu. Na donjem dijelu je uglavnom žuta s nekoliko crnih mrlja na prednjim ljuskama oklopa.

Kako pomoći očuvanju barske kornjače?

Ustanova provodi projekt na 5 lokacija na kojima su zabilježene IAS vrste kornjača Sisak- Ciglarska graba, bara Palanjek u blizini Siska,  Bolničko jezero u Popovači, Bajer u Kutini i Jezero Broćice kod Novske. Metoda kojom se koristimo kod izlova kornjača je pomoću sunčališta koja su postavljena u vodu u blizini obale, a kornjače ih koriste za sunčanje! Konstrukcija sunčališta je takva da jedinke prilikom namještanja upadnu na mrežu koja se nalazi ispod. Djelatnici Ustanove ih redovito obilaze i uhvaćene jedinke otpremaju u prihvatilište za kornjače. One tamo žive, ali se ne razmnožavaju i ne mogu pobjeći nazad u prirodu.

Trenutno imamo postavljeno 9 sunčališta, a uspješno smo uhvatili 3 jedinke na Ciglarskoj bari u Sisku! Sve tri su dugačke oko 15 cm i vesele su u svom privremenom terariju. Dok ih ne prevezemo u prihvatilište  predstavljene su djeci iz vrtića koja su imala priliku naučiti o ovim gmazovima i razlikama između njih.

Zahvaljujemo se ribičima koji nam pomažu pri provođenju našeg projekta, a također pozivamo sve građane da u slučaju uočavanja stranih invazivnih vrsta crvenouhe/žutouhe kornjač

e u prirodi kontaktiraju Javnu ustanovu na adresu  kata.benac@zastita-prirode-smz.hr ili telefonom na broj 099 6679 129 kako bi se iste sigurno zbrinule na daljnju skrb i njegu.

Isto tako možete se koristiti mobilnom aplikacijom Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem obrasca na mrežnoj stranici Invazivne strane vrste  (www.invazivnevrste.hr) Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.