DIVLJI OPRAŠIVAČI
Oprašivači obuhvaćaju različite skupine životinja, ali najvažniji i najčešći su kukci. U oprašivanju na cijeloj planeti Zemlji sudjeluje oko 22 000 vrsta KUKACA, koji su prilagođeni različitim uvjetima (proljetni-jesenski, danji-noćni, veličina, oblik i druge tjelesne karakteristike). Od oko 2000 DIVLJIH PČELA (skupina Anthophila) Europe, u Hrvatskoj je zabilježeno preko 720 vrsta. Broj MUHA LEBDJELICA (porodica Syrphidae) u Europi se procjenjuje na 1000 vrsta, a u Hrvatskoj 230 vrsta. Usluge divljih oprašivača su nezamjenljive za očuvanje bioraznolikosti planete, usluga ekosustava i poljoprivredne proizvodnje. Ostali predstavnici kukaca koji sudjeluju u oprašivanju su leptiri, kornjaši i ostale muhe.
Divlje pčele su uglavnom solitarne životinje, ženke same osnivaju gnijezdo, polažu jaja i sakupljaju hranu za svoje potomke. Većinom se gnijezde u tlu, ali vole i stara debla, šuplje stabljike ili napuštene kućice kopnenih puževa. Pčele su najraznolikije u suhim i toplim klimama, a bumbari, više vole hladniju klimu i njihova raznolikost je veća u planinskom području
Muhe lebdjelice nazivamo i cvjetna muha ili pršilice, česti su i brojni kukci iako neprepoznati, zato što izgledom oponašaju pčele i ose, lete oko cvijeća i sakupljaju pelud i nektar. Ličinke muha lebdjelica se ne hrane cvjetnim proizvodima, a neke vrste se kao ličinke hrane isključivo biljnim ušima i tako doprinose njihovoj kontroli u poljoprivredi. Za očuvanje muha lebdjelica potrebno je osigurati raznolikost staništa i povoljne resurse za razvoj ličinki (trulo drvo). Brojnost i način prehrane stavlja muhe lebdjelice u drugu, najznačajniju skupinu oprašivača umjerene klimatske zone.
Divlja, a ipak pitoma
naša MEDONOSNA PČELA Apis melifera je najpoznatiji domaći oprašivač. Od zavičajne Afrike, Europe i dijela Azije najšire je rasprostanjena vrsta udomaćenog oprašivača na svijetu. Medonosna pčela i druge udomaćene vrste oprašivača su važne zbog svojeg doprinosa poljoprivredi i gospodarstvu.
Od prapovijesti su ljudi koristili proizvode pčela. Pčelarstvo je tradicionalna grana poljoprivredne proizvodnje za dobivanje pčelinjih proizvoda – med, pelud, vosak, propolisa te matična mliječ koji se upotrebljavaju kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava. Ipak, vrijednost svih pčelinjih proizvoda je mali dio u odnosu na korist od oprašivanja bilja.
Promjene klimatskih uvjeta, intenzivna poljoprivredna proizvodnja i zagađenost tla, vode i zraka već ukazuju na zabrinjavajuće stanje u pojedinim dijelovima Zemlje te njihovo nestajanje može izazvati drastične posljedice za stabilnost i prilagodljivost kopnenih ekosustava, sigurnost hrane i za kvalitetu naših života.
Izvor: https://crobuzz.mingor.hr/buzz/