Prvi vjesnici proljeća u EPC Natura SMŽ

Visibaba (Galanthus nivalis L.) je jedna od najpoznatijih proljetnica i simbola proljeća. Masovno se bere iako je puno ljepša u prirodi nego u buketićima. Budući da se nalazi na popisu biljaka čije se
komercijalno sakupljanje nadzire, potrebno je imati dopuštenje za njenu prodaju.

Proljetnicama nazivamo prve biljke koje cvjetaju krajem zime I navješćuju dolazak toplih dana i
zelenog proljeća. Njihova ljepota nas oduševljava i veseli jer se ističu ispod snijega i na još
uspavanim travnjacima I šumama. Ovisno o vremenskim uvjetima dolazak proljeća nam dođe I puno
prije ožujka koji nam je prvi proljetni mjesece (proljetna ravnodnevnica) pa biljke koje cvjetaju već
krajem siječnja zovemo i vijesnici proljeća.
Proljetnice obuhvaćaju međusobno različite vrste biljaka, one ne pripadaju nekom određenom rodu
ili porodici, a značajka koja ih povezuje su uvjeti u kojim rastu – na samom početku vegetacijske
sezone, prije drugih biljaka, kada im odgovaraju uvjeti nižih temperatura i duljina dana.
Većinom su zeljaste trajnice privlačnih boja cvjetova. Cvjetovi svojom bojom privlače kukce koji ih
oprašuju, a potom za stvaranje ploda i sjemenke ostaje dovoljno vremena prije nego se druge biljke
probude iz zimskog sna I svojim rastom zasjene proljetnice. Plodovi mogu biti tobolac (dvolisni
procjepak, kockavica), oraščić (šumarica), mjehurica (kukurjek), bobica (đurđica). Za rasprostiranje
sjemena biljke se koriste različitim metodama vjetrom ili uz pomoć kukaca kao sjemenke dvolisnog
procjepka koje mirisom privlače mrave te ih oni odnose u mravinjak.
Građa lista se razlikuje ovisno o tome da li su iz skupine jednosupnica ili dvosupnica. Jednosupnice,
kao što su visibaba, šafran, drijemovac, kockavica, đurđica, imaju usko, cjelovito lišće s paralelnim
žilama. Dvosupnice kao što su jaglac, ljubičica, jetrenka, šumarica, kopitnjak, imaju mrežastu
strukturu žila na listu, a listovi mogu biti cjeloviti (jaglac, ljubičica, kopitnjak) ili razdijeljeni (npr.
jetrenka, šumarica, kukurijek).
Nadzemni dio svake zime odumire, a iz podzemnih organa (korijen, podanak, gomolj, lukovica)
izraste nova biljka. U lukovicama, rizomima I gomoljima skladište “hranu” koja im omogućava rano
klijanje, cvatnju i nastanak ploda u kratkom razdoblju.
Različiti pritisci, kojih smo svjedoci zadnjih desetljeća negativno utječu I na očuvanost staništa na
kojima rastu proljetnice, a često I mi ljudi nekontroliranim branjem negativno utječemo na stanje
proljetnica te su brojne vrste zbog svoje ugroženosti zaštićene.
Iako, zahvaljujući uočljivim atributima razlikujemo vrste jaglac od visibabe ili kockavice, ali kod nekih
vrsta moguće su zamjene jer osim boje cvijeta potrebno je pogledati i oblik lista, granjanje stabljike,
ali prije svega mjesto gdje se pojavljuju.
Proljetnice će šetnje prirodom učiniti zanimljivijima, a s veseljem ćemo pratiti promjene i živost koja
se javlja u uspavanoj prirodi. Mirisi privlače brojne kukce među kojima su prvi leptiri i bumbari, ptice
su sve življe, a iz potoka i bara javljaju se žabe. Ljeske i vrbe su se probudile, mirišu rascvjetale živice,
a nježno zelenilo se nadzire u prizemnim zonama šuma – stiglo je proljeće.